Abstract
This chapter provides contextual insights into the changing nature of social policy and social work as a result of profound societal transitions that have had a decisive impact on the transformation of the welfare state in Serbia since the beginning of the 1990s. In the last three decades, social policy and social work have become dominated by market-oriented adaptive reform reactions to the jeopardised welfare of citizens. Reforms have been guided by principles of tightening eligibility criteria and imposition of obligations, resulting in a serious narrowing of the scope of social policy and social work and a disempowering of their target groups. The combination of quasi-socialist, neo-liberal and conservative discourses, accentuated with underdeveloped elements of participation, consultation and co-production, has strongly guided the design of the politics of the welfare state. The main challenges that have contributed to such approaches are both external and internal to the national welfare state, and have resulted in low modernisation impulses in social policy and social work. Consequently, social policy is characterised by prevailing economic concerns along with its challenged sustainability and controversial redistributive outcomes, low-to-moderate coverage of the population, as well as a high degree of informality. Social work services have become diversified, with the user perspectives not duly taken into account, while the benefits are low and connected to the alleged activation approach. The impact of COVID-19 revealed numerous shortages in social policy and social work, with healthcare concerns being at the forefront and other aspects of welfare having been neglected to a significant extent. In order to produce a positive transformative impact with in society, social policy and social work should in the future be based on a fully-fledged paradigm of solidarity, and led by rights-based and bottom-up approaches.
Access this chapter
Tax calculation will be finalised at checkout
Purchases are for personal use only
References
Arandarenko, M. (2011). Tržište rada Srbije - trendovi, institucije, politike. Centar za istraživačku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Arandaranko, M., & Golicin, P. (2006). Međunarodni akteri i razvoj socijalne politike u Srbiji (od 2000. do 2006. godine). U: D. Vuković, & A. Čekerevac (ur), Socijalna politika u procesu evropskih integracija (str. 255–275). Fakultet političkih nauka.
Arandarenko, M. (2021). Analitički izveštaj o stanju na tržištu rada Srbije u kontekstu ekonomske krize izazvane pandemijom COVID-19. Regional Cooperation Council.
Branković, I. (2018). Supervizija u Srbiji – iskustva, izazovi i mogući pravci razvoja. Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 12(20), 223–239.
Branković, I. (2022). Profesionalni identitet socijalnih radnika u Republici Srbiji. Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 16(27), 139–157.
Branković, I., Gajić, Ž., Trbović, V., & Kuridža, Lj. (2020). Obeležja savremenog socijalnog rada i profesionalni identitet socijalnih radnika u Republici Srbiji. Retrieved from: https://www.udruzenjesz.rs/images/PDF/Izvestaj_FINAL_jun_2020.pdf
Čekerevac, A., Lakićević, M., Žegarac, N., & Perišić, N. (2018). Odeljenje za socijalnu politiku i socijalni rad. U: M. Jovanović (ur), Fakultet političkih nauka 1968–2018 (str. 145–152). Fakultet političkih nauka.
Centar za socijalnu politiku. (2020). Inovativne prakse u oblasti socijalne zaštite na lokalnom nivou u Republici Srbiji – odgovor na vanredno stanje usled pandemije Covid-19. Tim za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije.
Eurofound. (2022). European quality of life survey. Retrieved from: https://www.eurofound.europa.eu/data/european-quality-of-life-survey
Glišić, M., & Marković, V. (2021). Izazovi u radu stručnih radnika u domovima za smeštaj odraslih i starijih za vreme kovid-19 pandemije u Srbiji. Gerontologija, 49(1), 119–140.
Institut za javno zdravlje. (2020a). Analiza zadovoljstva korisnika zdravstvenom zaštitom u državnim zdravstvenim ustanovama Republike Srbije 2019. godine. Institut za javno zdravlje.
Institut za javno zdravlje. (2020b). Analiza ispitivanja zadovoljstva zaposlenih u državnim zdravstvenim ustanovama Republike Srbije 2019. godine. Institut za javno zdravlje.
Jugović, A., & Brkić, M. (2012). Socijalni rad u Srbiji u kontekstu ekonomske krize i društvene transformacije. Ljetopis socijalnog rada, 20(1), 91–112.
Kočović, D. (2019). Socijalna politika Srbije. Fakultet političkih nauka.
Lakićević, D. (1978). Uvod u socijalnu politiku. Savremena administracija.
Matković, G., & Stranjaković, M. (2020). Mapiranje usluga socijalne zaštite i materijalne podrške u nadležnosti jedinica lokalnih samouprava u Republici Srbiji. Tim za socijalno ukljičivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije.
Mihajlović-Babić, S., & Milošević, N. (2022). Socijalna politika i kriza – odgovor Republike Srbije na pandemiju. Socijalna politika, 1, 77–97.
Mihajlović-Babić, S., & Pavlović, D. (2021). Podrška civilnog sektora ranjivim društvenim grupama tokom pandemije Covid-19 u Republici Srbiji. Socijalna politika, 2, 67–88.
Mijatović, B. (2005). Reforma radnih odnosa i tržište rada. U: B. Begović, B. Mijatović (ur), Četiri godine tranzicije u Srbiji (str. 293–336). Centar za liberalno-demokratske studije.
Nacionalna služba za zapošljavanje. (2022). Nezaposlenost i zapošljavanje u Republici Srbiji, oktobar 2021. Nacionalna služba za zapošljavanje.
O’Leary, P., & Tsui, M.-S. (2020). Ten gentle reminders to social workers in the pandemic. International Social Work, 63(3), 273–274.
Perišić, N. (2016a). Socijalna sigurnost – pojmovi i programi. Fakultet političkih nauka.
Perišić, N. (2016b). The Serbian welfare state – A transition loser. In H. Schubert, P. de Villota, & J. K. Kuhlmann (Eds.), Challenges to European welfare systems (pp. 647–669). Springer.
Perišić, N. (2018). Social welfare reforms in Serbia – Undelivered welfare for able-bodied beneficiaries. Revija za socijalna politika, 11(14), 41–78.
Perišić, N., & Pantelić, M. (2021). Care triangle or care diamond? The case of childcare and eldercare in Serbia. Revija za socijalnu politiku, 28(3), 323–345.
Perišić, N. (2023). Performance of Western Balkan Economies regarding the European Pillar of Social Rights - 2022 Review on Serbia. Regional Cooperation Council.
Popić, T. (2021). Serbia. In E. M. Immergut, K. M. Anderson, C. Devitt, & T. Popić (Eds.), Health politics in Europe (pp. 918–928). Oxford University Press.
Potter, J. (2011). Media literacy. SAGE Publications, Inc.
Republički zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje. (2022). Statistički godišnji bilten 2021. Republički zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Republički zavod za socijalnu zaštitu. (2021). Izveštaj o radu centara za socijalni rad za 2020. godinu. Retrieved from: http://www.zavodsz.gov.rs/media/2159/izvestaj-o-radu-csr-2020.pdf
Republički zavod za statistiku. (2010). Saopštenje br. 81 od 31.3.2010. Retrieved from: http://webrzs.stat.gov.rs/axd/dokumenti/saopstenja/nr40/nr40122009.pdf
Republički zavod za statistiku. (2015). Anketa o radnoj snazi u Republici Srbiji, 2014. Republički zavod za statistiku.
Republički zavod za statistiku. (2021). Siromaštvo i socijalna nejednakost 2020. Republički zavod za statistiku.
Republički zavod za statistiku. (2022a). Anketa o radnoj snazi u Republici Srbiji, 2021. Republički zavod za statistiku.
Republički zavod za statistiku. (2022b). Devinfo. Retrieved from: http://devinfo.stat.gov.rs/diSrbija/diHome.aspx
Ružica, M. (2010). Država i/ili tržište – neoliberalizam i/ili socijaldemokratija. U: S. Mihailović (ur), Kako građani Srbije vide tranziciju – istraživanje javnog mnjenja tranzicije (str. 29–46). Friedrich Ebert Stiftung.
Šefer, B. (1998). Socijalna sigurnost i prava po osnovu rada. U: M. Milosavljević (ur), Socijalna politika u tranziciji (str. 67–82). Centar za proučavanje alternativa i Socijalna misao.
Skorupan, T., & Jakšić, I. (2021). Odnos stručnih radnika centara za socijalni rad u Republici Srbiji prema medijskoj slici i kvalitetu izveštavanja o njihovom radu. Communication and Media, 16(50), 179–203.
Stanisavljević, I. (2006). Socijalna politika u tranziciji. U: D. Vuković, A. Čekerevac (ur), Socijalna politika u procesu evropskih integracija (str. 208–222). Fakultet političkih nauka.
Stojanović, B. (2005). Tranzicija u Srbiji – privredno lutanje. Institut za evropske studije.
Tamm, T. (2010). Professional identity and self-concept in Estonian social workers. Faculty of Education of the University of Tampere.
Todorović, L. (1998). Deca i porodica i društvena briga o deci. U: M. Milosavljević (ur), Socijalna politika u tranziciji (str. 193–210). Centar za proučavanje alternativa i Socijalna misao.
UNDP. (2020). COVID-19: Procena socio-ekonomskog uticaja. Retrieved from: https://serbia.un.org/sites/default/files/2020-11/seia_report-sr_0.pdf
Vajs, E. (1994). Tranzicija socijalne politike u zemljama Istočne Evrope. U: I. Vidanović (ur), Socijalni rad i socijalna politika – dvadeset godina univerzitetskog obrazovanja socijalnih radnika (str. 167–186). Fakultet političkih nauka i Socijalna misao.
Vlada Republike Srbije. (2005). Strategija razvoja socijalne zaštite. Vlada Republike Srbije.
Vlada Republike Srbije. (2014a). Program reformi politike zapošljavanja i socijalne politike u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Vlada Republike Srbije.
Vlada Republike Srbije. (2014b). Drugi nacionalni izveštaj o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva u Republici Srbiji. Retrieved from: https://socijalnoukljucivanje.gov.rs/rs/pregled-drugog-nacionalnog-izvestaja-o-socijalnom-ukljucivanju-i-smanjenju-siromastva-u-republici-srbiji-uloga-lokalnih-samouprava-2/
Vlada Republike Srbije. (2016). Program reformi politike zapošljavanja i socijalne politike u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Vlada Republike Srbije.
Vlada Republike Srbije. (2018). Treći nacionalni izveštaj o socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva u Republici Srbiji. Vlada Republike Srbije.
Vuković, D. (1998). Sistemi socijalne sigurnosti. Fakultet političkih nauka.
Vuković, D. (2009). Socijalna sigurnost. Fakultet političkih nauka.
Vuković, D. (2017). Preoblikovanje neoliberalizma – socijalna politika u Srbiji. Mediterran Publishing.
Vuković, D., & Perišić, N. (2011). Social security in Serbia – Twenty years later. In M. Stambolieva & S. Dehnert (Eds.), Welfare states in Transition – 20 years after the Yugoslav welfare model (pp. 228–261). Friedrich Ebert Stiftung.
Zajić, G. (1998). Položaj i prava nezaposlenih. U: M. Milosavljević (ur), Socijalna politika u tranziciji (str. 83–114). Centar za proučavanje alternativa i Socijalna misao.
Žegarac, N. (2016). Kompetencije za kvalifikacije u socijalnom radu: izgradnja standarda. U: N. Žegarac (ur), Standardi za obrazovanje socijalnih radnika u Srbiji: Razvoj kompetencija za kvalitetnu profesionalnu praksu (str. 9–46). Fakultet političkih nauka.
Author information
Authors and Affiliations
Corresponding author
Editor information
Editors and Affiliations
Rights and permissions
Copyright information
© 2024 The Author(s), under exclusive license to Springer Nature Switzerland AG
About this chapter
Cite this chapter
Perišić, N., Pavlović, D. (2024). Three Decades of Post-Yugoslav Transformation(s) of Social Policy and Social Work in Serbia – Still Between Uncertainty and Failure. In: Gerovska Mitev, M. (eds) Social Work and Social Policy Transformations in Central and Southeast Europe. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-031-51232-2_6
Download citation
DOI: https://doi.org/10.1007/978-3-031-51232-2_6
Published:
Publisher Name: Springer, Cham
Print ISBN: 978-3-031-51231-5
Online ISBN: 978-3-031-51232-2
eBook Packages: Social SciencesSocial Sciences (R0)